tara : evo i mene,inaÄŤe nisam na chatu,pozdrav svima
franko : Tanja tebi pozdrav, vidim da si svako jutro ovde
franko : Dobro jutro svima
Tanja : Dobro jutro a slavljenicima sretan rodjendan !
Morate biti registrirani da bi mogli razgovarati na chatu!
Što će banke učiniti s dodatnih 3,1 milijardi kuna?
Neven Ivošević
Ponedjeljak, 13 Listopad 2008
Izjava guvernera Željka Rohatinskog kako će HNB ukinuti graničnu pričuvu bankama i staviti im na raspolaganje dodatnih 3,1 milijardu kuna, u maloj, ali krcatoj dvorani novigradskog hotela Maestral dočekana je s olakšanjem.
Predstavnici financijske industrije okupljeni na 18. konferenciji Zagrebačke burze pozorno su slušali guvernera koji je neočekivano došao te je bankama doslovno kazao da im pruža novac i da s njime rade što hoće. Svaka grupa ljudi iz industrije imala je tada svoje mišljenje gdje bi novac trebao ići, što dovoljno opisuje osjećaj neizvjesnosti u kojoj se održala ovogodišnja konferencija. Dok su predstavnici nebankarskih fondova bili spremni kazati kako bi taj novac trebao ići u velike fondove kako bi se podigla likvidnost burze čime bi banke dokazale da vjeruju u vlastite fondove, drugi su tvrdili da će banke zadržati novac kako bi osigurale dovoljnu razinu likvidnosti prema klijentima. "Ne vjerujem da će banke taj novac preusmjeravati u fondove, nego će ga zadržati", tvrdi Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa, dodajući kako mirovinski fondovi za sada imaju dovoljno novaca za zadržavanje likvidnosti. Slično misli i Velimir Šonje, predsjednik Uprave ICF Investa, koji kaže da je HNB odlukom o uvođenju repo aukcija na temelju državnih obveznica povećao likvidnost financijskog tržišta. Manji fondovi, međutim, nemaju mnogo vremena jer su ljudi u panici počeli povlačiti udjele. Stoga neki smatraju da bi svi fondovi trebali imati zajedničku strategiju kako prema tržištu, tako i prema regulatorima iako još nema konsenzusa u vezi s tim. Iz bankarskih krugova nazivaju ih i mađioničarima s obzirom na to da su svi uspjeli preživjeti veliko povlačenje prethodnih dana. Ivan Tadin, predsjednik Uprave Hita vrijednosnica, tvrdi da je u pitanju prilično neizvjesno vrijeme, ali da je gledano dugoročno situacija ipak svjetlija. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda, naglasio je kako će prosječni 30-godišnjak do svoje mirovine doživjeti tri do četiri ovakve krize te da će na kraju ipak biti zadovoljan prinosima.
Banke i fondovi
"Kada smo pod utjecajem straha, ponašamo se iracionalno", kazala je psihologinja Majda Rijavec, dodajući kako strah okupira ljude te da loše vijesti u svijesti imaju puno veću emocionalnu važnost od dobrih vijesti. Ljudi manje važnosti pridaju dobitku od gubitka i stoga iracionalnije reagiraju na vijesti koje utječu na pad dionica. U iracionalnom strahu počinju povlačiti udjele, što se i dogodilo svih ovih dana. Ta tvrdnja zapravo najbolje opisuje način na koji domaći ulagači doživljavaju današnju situaciju na tržištu kao i atmosferu na konferenciji koju je nekolicina ne bez crnog humora nazivala komemoracijom. Rohatinski je bio prilično oštar prema fondovima: "Fondovi jednostavno ne mogu poslovati s tako niskom likvidnošću i ovakvim načinom upravljanja likvidnošću, a ne može se dogoditi da u utrci za kratkoročnim prinosom ulažu u visokorizična tržišta i nelikvidne fondove. Za to su odgovorni sami fondovi, nitko to neće raditi umjesto njih, a najmanje središnja banka. Drugo su banke i njihov odnos s fondovima. Ponekad se stječe dojam da su banke osnovale fondove, a fondovi se osamostalili i rade svojom logikom i njihovi rezultati ulaze u bilancu banke. Takav je pristup krajnje neodgovoran. Postoji pravna i moralna odgovornost osnivača fonda, a ona obuhvaća i odgovornost za likvidnost".
Likvidno tržište
Neki od nazočnih takav su zaključak odboravali, dok su ostali ustvrdili kako je upiranje prstiju u fondove pojačavanje panike u trenutku kada je ona najmanje potrebna. Rohatinski je govorio u trenutku kada je CROBEX tonuo više od 10 posto te zabrinutost okupljenih predstavnika financijske industrije nije bila mala. "Usprkos padu cijena dionica likvidnost tržišta još je vrlo visoka, odnosno očito postoje oni koji u panici prodaju, ali i oni koji vjerujući u oporavak tržišta kupuju dionice", izjavio je u petak predsjednik Uprave Zagrebačke burze Roberto Motušić. Prethodnu večer svi su prognozirali da će razvoj događaja na Zagrebačkoj burzi u petak biti baš takva s obzirom na to da je Dow Jones taj dan doživio velik pad.Upravo zbog velike povezanosti s događajima na američkoj burzi nametao se zaključak kako je ovo ipak nešto veća kriza od 1930. godine upravo zbog globaliziranog tržišta koji pada lančanom reakcijom. Upravo zbog toga vijest o velikom padu azijskog tržišta privukla je u petak veliku pozornost. Iako azijsko tržište i gospodarstvo, kao i ono američko imaju male ili nikakve veze s Hrvatskom, vijesti iz svijeta imaju sve veću važnost. I Rohatinski je apelirao kako bi smanjio zabrinutost: "Burza je napravila velik iskorak, postala je nezaobilazan činitelj financijske industrije, ali realno nema veliku ulogu u financiranju našeg gospodarstva. Svi ti faktori govore da s aspekta nacionalne ekonomije ne treba dramatizirati oko onoga što se na burzi događa".
Osjećamo krizu
Ljudi u financijskoj industriji slažu se da ne treba dramatizirati oko pada indeksa, kao što je kazao glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum, ali Rohatinski je bio taj čija je bila zadnja: "Osjećamo krizu i osjećat ćemo je još. Ali samo od nas ovisi hoće li ta cijena biti održiva ili ne. Ako će svatko vući na svoju stranu, cijena će biti jako visoka". (poslovni.hr)
Komentari (0)
Napišite komentar
Morate biti prijavljeni da biste mogli poslati komentar. Molimo vas da se registrirate ukoliko nemate već otvoren korisnički račun.
-Picture-0008208.jpg "Djevojka dana")
Vremenska prognoza
Stanje na cestama 
HEP-info 
Izjava guvernera Željka Rohatinskog kako će HNB ukinuti graničnu pričuvu bankama i staviti im na raspolaganje dodatnih 3,1 milijardu kuna, u maloj, ali krcatoj dvorani novigradskog hotela Maestral dočekana je s olakšanjem.
Predstavnici financijske industrije okupljeni na 18. konferenciji Zagrebačke burze pozorno su slušali guvernera koji je neočekivano došao te je bankama doslovno kazao da im pruža novac i da s njime rade što hoće. Svaka grupa ljudi iz industrije imala je tada svoje mišljenje gdje bi novac trebao ići, što dovoljno opisuje osjećaj neizvjesnosti u kojoj se održala ovogodišnja konferencija. Dok su predstavnici nebankarskih fondova bili spremni kazati kako bi taj novac trebao ići u velike fondove kako bi se podigla likvidnost burze čime bi banke dokazale da vjeruju u vlastite fondove, drugi su tvrdili da će banke zadržati novac kako bi osigurale dovoljnu razinu likvidnosti prema klijentima. "Ne vjerujem da će banke taj novac preusmjeravati u fondove, nego će ga zadržati", tvrdi Josip 
Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa, dodajući kako mirovinski fondovi za sada imaju dovoljno novaca za zadržavanje likvidnosti. Slično misli i Velimir Šonje, predsjednik Uprave ICF Investa, koji kaže da je HNB odlukom o uvođenju repo aukcija na temelju državnih obveznica povećao likvidnost financijskog tržišta. Manji fondovi, međutim, nemaju mnogo vremena jer su ljudi u panici počeli povlačiti udjele. Stoga neki smatraju da bi svi fondovi trebali imati zajedničku strategiju kako prema tržištu, tako i prema regulatorima iako još nema konsenzusa u vezi s tim. Iz bankarskih krugova nazivaju ih i mađioničarima s obzirom na to da su svi uspjeli preživjeti veliko povlačenje prethodnih dana. Ivan Tadin, predsjednik Uprave Hita vrijednosnica, tvrdi da je u pitanju prilično neizvjesno vrijeme, ali da je gledano dugoročno situacija ipak svjetlija. Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda, naglasio je kako će prosječni 30-godišnjak do svoje mirovine doživjeti tri do četiri ovakve krize te da će na kraju ipak biti zadovoljan prinosima. 
